POČEO PROGRAM XVIII PO REDU MANIFESTACIJE DANI ISAKA SAMOKOVLIJE

Polaganjem cvijeća na bistu Isaka Samokovlije na platou ispred JU Dom zdravlja ”dr. Isak Samokovlija” u Goraždu je počela ovogodišnja XVIII po redu manifestacija ”Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom Goražde – Sarajevo – Fojnica 2022.” Organizatori manifestacije su JU Centar za kulturu Goražde, Grad Goražde, te Jevrejska zajednica BiH. Cvijeće su položile delegacije Grada Goražda, JU Centar za kulturu Goražde, Jevrejske zajednice u BiH i Doma zdravlja Goražde.

Osamnaestom po redu manifestacijom obilježava se 133 godina od rođenja i 67 godine od Samokovlijine smrti. Samokovlija je rođen u Goraždu, a Fojnica i Sarajevo su mjesta njegovog stvaralačkog rada koji je i spona između tri grada u kojima će se dešavati dijelovi ovogodišnjeg programa.

Nakon polaganja cvijeća u Maloj sali Centra za kulturu Goražde otvorena je izložba ”Život i djelo Isaka Samokovlije”, nakon čega je održano izlaganje o životu i djelu Isaka Samokovlije predstavnika Jevrejske zajednice u BiH, Elija Taubera.

O književno-kulturnoj manifestaciji i njenom značaju govorio je direktor JU Centar za kulturu Murat Fejzić, te direktor JU Dom zdravlja ”dr. Isak Samokovlija” dr. Edin Čengić koji je tom prilikom ukazao na važnost djela Isaka koji je rođenjem naš goraždanin i koji je važna ličnost u historiji BiH, gdje je najviše traga ostavio kao književnik, ali i kao ljekar. U ime Gradonačelnika Goražda prisutnima se obratila njegova pomoćnica Samira Drakovac.

U sklopu programa u Maloj sali nastupio je i Hor Centra za kulturu, te amatersko pozorišna scena Centra za kulturu i učenici OMŠ Avdo Smailović, dok je u Gradskoj art galerij u 14h otvorena izložba ”Sunce u skulpturi” autor Jakuba  Hubjera.

Manifestacija će biti nastavljena u februaru, kada će Centar za kulturu raspisati javni poziv za izradu literarnih radova u prozi ili poeziji za učenike osnovnih i srednjih škola, kao i za građane BPK-a Goražde, Sarajevskog kantona, Fojnice i BiH, a u proljeće biće održan i Kviz znanja za učenike osnovinih (od VII do IX razreda) i srednjih škola pod nazivom ”Od proljeća do proljeća”. Za mjesec mart u Kulturnom centru u Fojnici planirana je postavka izložbe ULU Goražde likovne kolonije Boje prijateljstva pod nazivom ”Sunce nad Drinom”, dok će ista izložba biti postavljena u galeriji Novi hram u Sarajevu u mjesecu maju.

Od 01. do 06. avgusta 2022.god. u okviru XXV „Internacionalnog  Festivala prijateljstva“ Goražde 2022. na likovnoj koloniji „Boje  prijateljstva“, umjetnici će slikati radove na temu: „Drinau   književnom opusu dr. Isaka Samokovlije“.

Za 03. septembra 2022.godine planirano je otvaranje Izložbe slika nastalih na Likovnoj koloniji „Festivala prijateljstva“ rađenih na temu Goražda, Drine ili nekog značajnog likovnog umjetnika, zatim promocija novih objavljenih djela bosanskohercegovačkih književnika, kao i Teatarska predstava/dramsko ili neko drugo književno djelo/ nekog od poznatih autora, te dodjela nagrade „Isak Samokovlija“ svečana književna večer posvećena dobitniku književne nagrade uz prigodan muzičko-scenski programski sadržaj.

Isak Samokovlija rođen je 1889. godine u Goraždu. Osnovnu školu završio je u Goraždu, a gimnaziju u Sarajevu. Po završetku gimnazije 1910. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. Godine 1914. mobilisan je i poslan na front, a po povratku sa fronta diplomirao je 1917. godine. Poslije prvog svjetskog rata radio je kao ljekar prvo u Sarajevu, a od 1918. godine u Goraždu, gde je ostao tri godine. Od 1921. do 1925. godine bio je ljekar u Fojnici, a onda se vratio u Sarajevo, gdje je ostao do kraja života. Drugi svjetski rat donio mu je velika poniženja koja su počela sa otpuštanjem iz službe, a nastavila se boravkom u zarobljeničkom logoru na Alipašinom Mostu i prisilnom pratnjom ustaških jedinica, odakle je, poslije više neuspjelih pokušaja, uspio da pobjegne 1944. godine i da se pridruži partizanima. Poslije oslobođenja gotovo potpuno se odao književnom radu. Od 1948. do 1951. godine uređivao je književni časopis ”Brazda”, a radio je i kao urednik za stranu literaturu u izdavačkom preduzeću »Svjetlost«. Mada se književnim radom počeo baviti još u gimnaziji, on se u literaturi javio dosta kasno, tačnije u 38. godini života, i to odmah zapaženom i zrelom pripovjetkom ”Rajina avlija” u Srpskom književnom glasniku 1927. godine. Godine 1929. izašla je u Sarajevu prva njegova zbirka pripovjedaka ”Od proljeća do proljeća”, a 1936. pojavila se u Beogradu njegova druga zbirka pod naslovom Pripovjetke. Između dva rata napisao je i četiri pozorišna komada: ”Hanka”, ”Plava Jevrejka”, ”On je lud” i ”Fuzija”. Poslije rata objavljene su mu zbirke pripovjedaka ”Nosač Samuel”, ”Tragom života”, ”Izabrane pripovijetke”, ”Pripovijetke”, ”Đerdan”, ”Priča o radostima”, ”Hanka”, ”Nemiri”. Objavio je i zbirku dječijih pjesama ”Dija, dija pesa”, a preveo je ”Mladost vjeverice” od Feliksa Saltana i ”Graditelji svijeta” od Stefana Cvajga. Umro je 1955. godine.

POHVALE I KRITIKE
NA RAD GRADSKIH SLUŽBI