POČEO PROGRAM XVII PO REDU MANIFESTACIJE DANI ISAKA SAMOKOVLIJE

Polaganjem cvijeća na bistu Isaka Samokovlije na platou ispred JU Dom zdravlja ”dr. Isak Samokovlija” u Goraždu je počela ovogodišnja XVII po redu manifestacija ”Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom Goražde – Sarajevo – Fojnica 2021.” Organizatori manifestacije su JU Centar za kulturu Goražde, Grad Goražde, te Jevrejska zajednica BiH. Cvijeće su položile delegacije Grada Goražda i Vlade BPK-a, JU Centar za kulturu Goražde, Jevrejske zajednice u BiH i Doma zdravlja Goražde.

Sedamnaestom po redu manifestacijom obilježava se 132 godina od rođenja i 66 godine od Samokovlijine smrti. Samokovlija je rođen u Goraždu, a Fojnica i Sarajevo su mjesta njegovog stvaralačkog rada koji je i spona između tri grada u kojima će se dešavati dijelovi ovogodišnjeg programa.

Nakon polaganja cvijeća u holu Centra za kulturu Goražde otvorena je izložba ”Život i djelo Isaka Samokovlije”, nakon čega je u Maloj sali Centra za kulturu Goražde održano izlaganje o životu i djelu Isaka Samokovlije predstavnika Jevrejske zajednice u BiH, Elija Taubera.

Obzirom na okolnosti izazvane pandemijom COVID-19 u ovoj manifestaciji i ovom prilikom o stvaralaštvu Isaka Samokovlije putem linka govorili su prof.dr. Sanjin Kodrić predsjednik  BZK „Preporod“ i prof. Hadžem  Hajdarević predsjednik društva pisaca BiH, dok je u program učešće uzeo i hor Centra za kulturu.

O književno-kulturnoj manifestaciji i njenom značaju govorio je direktor JU Centar za kulturu Murat Fejzić, te direktor JU Dom zdravlja ”dr. Isak Samokovlija” dr. Edin Čengić koji je tom prilikom ukazao na važnost djela Isaka koji je rođenjem naš goraždanin i koji je važna ličnost u historiji BiH, gdje je najviše traga ostavio kao književnik, ali i kao ljekar. Prisutnima se obratio i pomoćnik Gradonačelnika Sanid Zirak.

U sklopu programa prisutnima se obratio gradonačelnik Ernest Imamović koji je govorio o manifestaciji, kojom kako je rekao čuva se sjećanje na velikog književnika, a u izjavi za medije gradonačelnik Imamović je kazao – ”Evo u pitanju je 17. godišnjica obilježavanja lika i djela našeg čuvenog književnika, porijeklom goraždanina, Isaka Samokovlije. Ono  čime sam ja kao gradonačelnik bio oduševljan je da postoji taj jedan duh jednakosti Grada Goražda što se tiče našeg odnosa prema svim vjerskim zajednicama, jer Isak Samokovlija prije svega bio je Bosanac i Hercegovac, a onda i pripadnik Jevrejske zajednice. Danas smo govorili na koji način može Grad Goražde zajedno sa našim partnerima sa većim instancama vlasti napraviti nešto konkretno gdje  bi se mi mogli konkretno našem pjesniku dr. Isaku Samokovliji zahvaliti.

Nažalost, orginalna kuća Isaka Samokovlije ne postoji, to goraždani treba da znaju, postoji u blizini jedan objekat koji bi se mogao napraviti i biti sadržajno posvećen liku i djelu Isaka Samokovlije i drugim  kulturnim sadržajima, što nam nedostaje u ovom gradu, grad koji  nema galeriju, koji nema ratni muzej, taj kulturni sadržaj mora se dići na jednu veću ljestvicu ono što građani Goražda zaslužuju.

Ja kao ozbiljan političar, kao Ernest Imamović gradnačelnik grada Goražda ću inicirati da u narednom periodu, u narednim godinama nađemo jedno zajedničko rješenje takve postavke za dr. Isaka Samokovliju, da se ne završava  svake  godine u ovom manifestno-protokolarnom dijelu, već da to traje i  Sarajevo se treba više uključiti u ove zajedničke aktivnosti. Isak Samokovlija je bio i u Fojnici i Sarajevu, ali Grad Goražde mu se jedini istinski odužio na ovakav način obilježavanjem kroz pomenutu manifestaciju.”

Manifestacija će biti nastavljena u februaru, kada će Centar za kulturu raspisati javni poziv za izradu literarnih radova za učenike osnovnih i srednjih škola na teme koje opserviraju stvaralaštvo Isaka Samokovlije, a u proljeće biće održan i Kviz znanja o životu i djelu Isaka Samokovlije.

Isak Samokovlija rođen je 1889. godine u Goraždu. Osnovnu školu završio je u Goraždu, a gimnaziju u Sarajevu. Po završetku gimnazije 1910. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. Godine 1914. mobilisan je i poslan na front, a po povratku sa fronta diplomirao je 1917. godine. Poslije prvog svjetskog rata radio je kao ljekar prvo u Sarajevu, a od 1918. godine u Goraždu, gde je ostao tri godine. Od 1921. do 1925. godine bio je ljekar u Fojnici, a onda se vratio u Sarajevo, gdje je ostao do kraja života. Drugi svjetski rat donio mu je velika poniženja koja su počela sa otpuštanjem iz službe, a nastavila se boravkom u zarobljeničkom logoru na Alipašinom Mostu i prisilnom pratnjom ustaških jedinica, odakle je, poslije više neuspjelih pokušaja, uspio da pobjegne 1944. godine i da se pridruži partizanima. Poslije oslobođenja gotovo potpuno se odao književnom radu. Od 1948. do 1951. godine uređivao je književni časopis ”Brazda”, a radio je i kao urednik za stranu literaturu u izdavačkom preduzeću »Svjetlost«. Mada se književnim radom počeo baviti još u gimnaziji, on se u literaturi javio dosta kasno, tačnije u 38. godini života, i to odmah zapaženom i zrelom pripovjetkom ”Rajina avlija” u Srpskom književnom glasniku 1927. godine. Godine 1929. izašla je u Sarajevu prva njegova zbirka pripovjedaka ”Od proljeća do proljeća”, a 1936. pojavila se u Beogradu njegova druga zbirka pod naslovom Pripovjetke. Između dva rata napisao je i četiri pozorišna komada: ”Hanka”, ”Plava Jevrejka”, ”On je lud” i ”Fuzija”. Poslije rata objavljene su mu zbirke pripovjedaka ”Nosač Samuel”, ”Tragom života”, ”Izabrane pripovijetke”, ”Pripovijetke”, ”Đerdan”, ”Priča o radostima”, ”Hanka”, ”Nemiri”. Objavio je i zbirku dječijih pjesama ”Dija, dija pesa”, a preveo je ”Mladost vjeverice” od Feliksa Saltana i ”Graditelji svijeta” od Stefana Cvajga. Umro je 1955. godine.

[robo-gallery id=”2429”]