POČEO PROGRAM XIX PO REDU MANIFESTACIJE DANI ISAKA SAMOKOVLIJE

Polaganjem cvijeća na bistu Isaka Samokovlije na platou ispred JU Dom zdravlja ”dr. Isak Samokovlija” u Goraždu je počela ovogodišnja XIX po redu manifestacija ”Dani Isaka Samokovlije Sunce nad Drinom Goražde – Sarajevo – Fojnica 2023.” Organizatori manifestacije su JU Centar za kulturu Goražde, Grad Goražde, te Jevrejska zajednica BiH. Cvijeće su položile delegacije Grada Goražda i Vlade BPK-a, JU Centar za kulturu Goražde, Jevrejske zajednice u BiH i Doma zdravlja Goražde.

Devetnaestom po redu manifestacijom obilježava se 134 godina od rođenja i 68 godine od Samokovlijine smrti. Samokovlija je rođen u Goraždu, a Fojnica i Sarajevo su mjesta njegovog stvaralačkog rada koji je i spona između tri grada u kojima će se dešavati dijelovi ovogodišnjeg programa.

Nakon polaganja cvijeća u Gradskoj Art galerijie otvorena je izložba ”Sunce nad Drinom” ILK ”Boje prijateljstva”, a potom je organizovana posjeta izložbi ”Život i djelo Isaka Samokovlije”.

U sklopu manifestacije u Maloj sali Centra za kulturu održan je program posvećen Isaku u sklopu kojeg su učenici OŠ Mehmedalija Mak Dizdar održali poetsko-scenski performans ”Posljednje Samakovlijino splavarenje Drinom”, zatim su se prisutnim obratili i govorili o Isaku i samoj manifestaciji gradonačelnik Ernest Imamović,  predstavnik Jevrejske zajednice u BiH, Eli Tauber i  direktor JU Dom zdravlja ”dr. Isak Samokovlija” dr. Edin Čengić nakon čega je nastupio hor Centra za kulturu, te scensko-muzički performans ”Goražde u nama živi”.

Manifestacija će biti nastavljena u februaru, kada će Centar za kulturu raspisati javni poziv za izradu literarnih radova u prozi ili poeziji za učenike osnovnih i srednjih škola, kao i za građane BPK-a Goražde, Sarajevskog kantona, Fojnice i BiH, a u proljeće biće održan i Kviz znanja za učenike osnovinih (od VII do IX razreda) i srednjih škola pod nazivom ”Od proljeća do proljeća”. Za mjesec maj u galeriji Novi hram u Sarajevu planirana je postavka izložbe ULU Goražde likovne kolonije Boje prijateljstva pod nazivom ”Sunce nad Drinom”.

Od 01. do 06. avgusta 2023.god. u okviru XXVI „Internacionalnog  Festivala prijateljstva“ Goražde 2023. na likovnoj koloniji „Boje  prijateljstva“, umjetnici će slikati radove na temu: „Drinau   književnom opusu dr. Isaka Samokovlije“.

Isak Samokovlija rođen je 1889. godine u Goraždu. Osnovnu školu završio je u Goraždu, a gimnaziju u Sarajevu. Po završetku gimnazije 1910. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beču. Godine 1914. mobilisan je i poslan na front, a po povratku sa fronta diplomirao je 1917. godine. Poslije prvog svjetskog rata radio je kao ljekar prvo u Sarajevu, a od 1918. godine u Goraždu, gde je ostao tri godine. Od 1921. do 1925. godine bio je ljekar u Fojnici, a onda se vratio u Sarajevo, gdje je ostao do kraja života. Drugi svjetski rat donio mu je velika poniženja koja su počela sa otpuštanjem iz službe, a nastavila se boravkom u zarobljeničkom logoru na Alipašinom Mostu i prisilnom pratnjom ustaških jedinica, odakle je, poslije više neuspjelih pokušaja, uspio da pobjegne 1944. godine i da se pridruži partizanima. Poslije oslobođenja gotovo potpuno se odao književnom radu. Od 1948. do 1951. godine uređivao je književni časopis ”Brazda”, a radio je i kao urednik za stranu literaturu u izdavačkom preduzeću »Svjetlost«. Mada se književnim radom počeo baviti još u gimnaziji, on se u literaturi javio dosta kasno, tačnije u 38. godini života, i to odmah zapaženom i zrelom pripovjetkom ”Rajina avlija” u Srpskom književnom glasniku 1927. godine. Godine 1929. izašla je u Sarajevu prva njegova zbirka pripovjedaka ”Od proljeća do proljeća”, a 1936. pojavila se u Beogradu njegova druga zbirka pod naslovom Pripovjetke. Između dva rata napisao je i četiri pozorišna komada: ”Hanka”, ”Plava Jevrejka”, ”On je lud” i ”Fuzija”. Poslije rata objavljene su mu zbirke pripovjedaka ”Nosač Samuel”, ”Tragom života”, ”Izabrane pripovijetke”, ”Pripovijetke”, ”Đerdan”, ”Priča o radostima”, ”Hanka”, ”Nemiri”. Objavio je i zbirku dječijih pjesama ”Dija, dija pesa”, a preveo je ”Mladost vjeverice” od Feliksa Saltana i ”Graditelji svijeta” od Stefana Cvajga. Umro je 1955. godine.

POHVALE I KRITIKE
NA RAD GRADSKIH SLUŽBI